Bjeloglavi sup (Gyps fulvus) je impresivna ptica grabljivica i jedan od najvažnijih lešinara Evrope. Iako je širom kontinenta ugrožen, u zemljama bivše Jugoslavije i dalje opstaje zahvaljujući posvećenim naporima u zaštiti prirode.
Zanimljive činjenice
- Bjeloglavi sup je najveća ptica u zemljama Balkana, s rasponom krila koji dostiže čak do 2,8 metara.
- Ove ptice ne ubijaju plijen, već se hrane isključivo lešinama uginulih životinja, čime imaju ključnu ulogu u ekosistemu.
- U nacionalnom parku Uvac u Srbiji nalazi se jedna od najpoznatijih kolonija bjeloglavog supa na Balkanu.
- Uvac je postao simbol zaštite prirode u Srbiji jer se zahvaljujući njemu broj supova povećao sa samo 7 parova 1990-ih na više od 150 danas.
- U Srbiji je bjeloglavi sup zaštićen zakonom i često se koristi kao simbol očuvanja divljih ptica i prirode.
- Na ostrvu Cres u Hrvatskoj nalazi se jedna od poslednjih preostalih kolonija bjeloglavog supa na Jadranu.
- Centar za oporavak bjeloglavih supova u mjestu Beli na Cresu igra ključnu ulogu u spašavanju mladih ptica koje ispadnu iz gnijezda.
- Bjeloglavi sup je u Hrvatskoj strogo zaštićen, a njegovo ubijanje ili uznemiravanje predstavlja krivično djelo.
- U Bosni i Hercegovini, bjeloglavi sup se najčešće viđa na području kanjona rijeke Trebišnjice i u istočnoj Hercegovini.
- U BiH je ova vrsta ugrožena, ali se povremeno bilježe gniježđenja i prelete u blizini granice s Crnom Gorom i Srbijom.
- Supovi su poznati po izuzetno razvijenom čulu vida – mogu vidjeti lešinu sa visine od preko 2.000 metara.
- U prosjeku, bjeloglavi sup može živjeti i do 40 godina u divljini, a još duže u zatočeništvu.
- Ove ptice gnijezde se na strmim liticama, gdje im je gnijezdo teško dostupno predatorima.
- Bjeloglavi supovi su monogamni i ostaju u paru cijeli život, što je rijetkost u životinjskom svijetu.
- Zahvaljujući projektima očuvanja i međunarodnoj saradnji, populacija bjeloglavih supova u regionu se polako oporavlja, što je veliki uspjeh za očuvanje biodiverziteta Balkana.