Sjenica je mala, živahna ptica koju možemo često sresti u parkovima, šumama i dvorištima širom Evrope i Azije. Iako malena, sjenica je poznata po svojoj inteligenciji, snalažljivosti i razigranom ponašanju.
Zanimljive činjenice
- Sjenice pripadaju porodici Paridae, a najpoznatije vrste kod nas su velika sjenica (Parus major), plava sjenica (Cyanistes caeruleus) i crnoglava sjenica (Poecile palustris).
- Velika sjenica je najveća od svih evropskih sjenica i lako se prepoznaje po crnoj glavi, bijelim obrazima i žutom trbuhu sa crnom linijom niz sredinu.
- Sjenice su poznate po izuzetnoj radoznalosti i domišljatosti – u eksperimentima su pokazale sposobnost da rješavaju jednostavne probleme kako bi došle do hrane.
- U gradovima su sjenice naučile da otvaraju zatvarače na bocama mlijeka, što je prvi put zabilježeno u Engleskoj početkom 20. vijeka.
- Sjenice su ptice stanarice, što znači da ne migriraju na velike udaljenosti – tokom zime ostaju na istom području i često posjećuju hranilice.
- Njihov glas je vrlo raznolik – mogu proizvoditi više od 30 različitih vrsta glasova, a pjesma im se mijenja zavisno od doba godine i konteksta.
- Gnijezdo sjenice je obično smješteno u šupljem stablu, starim zgradama ili specijalno postavljenim kućicama – ženke ga prave od mahovine, vune i perja.
- Sjenice su odlični roditelji – oba partnera hrane mlade, a dnevno mogu donijeti i preko 500 gusjenica u gnijezdo!
- Sjenice imaju izuzetno dobar vid – mogu raspoznati UV svjetlost, što im pomaže da lakše uoče hranu i međusobno komuniciraju.
- Hrane se insektima, larvama, sjemenkama i orašastim plodovima, a zimi posebno cijene suncokretove sjemenke.
- Zimi se sjenice često okupljaju u mješovita jata s drugim pticama, poput zeba, brgljeza i crvendaća – radi veće sigurnosti i lakšeg pronalaženja hrane.
- Sjenice su vrlo teritorijalne u sezoni parenja – mužjaci pjevaju kako bi obilježili svoj prostor i privukli ženku.
- Uprkos svojoj maloj veličini, sjenica se ne boji sukoba – često će otjerati druge ptice, pa čak i veće, sa hranilice.
- Životni vijek sjenice u prirodi je u prosjeku oko 2 do 3 godine, ali neke jedinke mogu doživjeti i više od 10 godina u povoljnim uslovima.
- Sjenice su pokazatelji zdravog ekosistema – njihovo prisustvo u nekom području znači da ima dovoljno insekata, drveća i prirodnog skloništa.