Daorson je arheološko nalazište koje krije fascinantne tragove prošlosti u srcu Hercegovine. Smješten u blizini današnjeg Stolca, ovaj drevni grad bio je nekadašnja prijestonica ilirskog plemena Daorsa. Njegovi kameni bedemi, impozantne građevine i brojni arheološki artefakti govore o bogatoj i razvijenoj kulturi koja je cvjetala prije više od dvije hiljade godina.
Zanimljive činjenice
- Daorson je bio glavni grad Daorsa – moćnog ilirskog plemena koje je živjelo na području današnje Hercegovine, u dolini rijeke Neretve.
- Grad je bio utvrđen masivnim kiklopskim zidovima – kameni blokovi, visoki i do 4 metra, slagani bez vezivnog materijala, podsećaju na arhitekturu Mikene u Grčkoj.
- Najveći procvat Daorson je doživio u 4. i 3. vijeku p.n.e. – kada je bio političko, ekonomsko i kulturno središte svog kraja.
- Unutar zidina nalazili su se akropola, stambene zgrade i radionice, a pronađeni su i ostaci hramova i javnih objekata.
- Daorsi su kovali vlastiti novac – što svjedoči o visokom stepenu samostalnosti i razvijenoj trgovini. Na novčićima se često nalazio simbol broda, što ukazuje na njihovu pomorsku povezanost.
- Grad je imao izražene grčke uticaje – kako u arhitekturi, tako i u umjetnosti i pismu, što govori o snažnim vezama s helenističkim svijetom.
- Jedan od najvažnijih arheoloških nalaza u Daorsonu je bronzana kaciga sa grčkim natpisom „ΠΙИ“, za koji se vjeruje da predstavlja skraćeno ilirsko ime vlasnika – Pinnes. Smatra se da potiče iz 3. vijeka p.n.e., što ukazuje na snažne kulturne veze s helenističkim svijetom.
- Daorson je uništen u 1. vijeku p.n.e. – tokom rimskog pohoda na Ilire, nakon čega nikada nije obnovljen u svojoj prvobitnoj formi.
- Ostaci kiklopskih zidina danas su vidljivi i svjedoče o naprednoj gradnji i strateškom položaju grada na vrhu brda Ošanjići.
- Arheološka istraživanja su pokazala da je Daorson bio značajan religijski centar, s dokazima o kultovima i obrednim predmetima.
- Daorsi su bili saveznici Rimljana tokom sukoba s drugim ilirskim plemenima, što im je neko vrijeme obezbijedilo stabilnost i zaštitu.
- Daorsi su bili poznati po svojim pomorskim vještinama i razvijenoj trgovini. Njihove brodove – trgovačke i vojne – nalazimo čak i na kovanicama. Trgovački brodovi dužine 10–15 metara mogli su nositi do 18 tona tereta i dostići brzinu od 8 čvorova, dok su vojni brodovi, dugi oko 15 metara, čuvali trgovačke rute od pirata u neretvanskom kanalu i rijeci. Ova pomorska moć bila je ključna za ekonomski uspjeh Daorsa.
- Daorson je često nazivan „ilirskom Mikenom“ zbog svojih monumentalnih zidova i sofisticirane gradske strukture.
- Nakon razaranja Daorsona, Daorsi su nastavili da postoje unutar administrativnog sistema Rimskog Carstva. Organizovani su u 17 dekurija – srodničkih grupa koje su služile kao osnovne društvene jedinice. Ova struktura im je omogućila da se integrišu u rimski poredak, a da pritom očuvaju dio svog identiteta.
- Danas je Daorson arheološki lokalitet od nacionalnog značaja u Bosni i Hercegovini, ali još uvijek nedovoljno poznat široj javnosti i često zaboravljen u turističkim ponudama.