Cezarovo ubistvo je jedan od najpoznatijih događaja u istoriji starog Rima. Ovaj dramatični trenutak označio je kraj vladavine jednog od najslavnijih vojskovođa i državnika tog vremena. Cezarovom smrću otvorena su vrata za političke promjene koje su promijenile tok istorije.
Zanimljive činjenice
- Gaj Julije Cezar je ubijen 15. marta 44. godine p. n. e., na dan poznat kao Martovske ide.
- Atentat je izveden u Kuriji Pompeja, dok je Cezar predsedavao sastankom Senata.
- Brut, jedan od glavnih zavjerenika, bio je nekada blizak Cezaru, što je dodatno potreslo javnost.
- Cezar je pretrpio 23 ubodne rane, od kojih je samo jedna bila smrtonosna, a nalazila se na arteriji.
- Šekspirova drama „Julije Cezar“ popularizovala je frazu „I ti, sine Brute?“ koja se često povezuje s izdajom.
- Kasije, zajedno s Brutom, predvodio je grupu od oko 60 senatora u orkestriranju ubistva.
- Cezarova smrt je ubrzala kraj Rimske Republike i početak Rimske Imperije pod Oktavijanom.
- Mnoge teorije zavjere su se kasnije pojavile, sugerišući različite motive i učesnike u atentatu.
- Političke posljedice njegovog ubistva dramatično su promijenile tok rimske istorije.
- Pretpostavlja se da je Cezar predosjećao zavjeru protiv sebe, ali je ignorisao upozorenja.
- U trenutku smrti Cezar je nosio tuniku bez rukava, što je tada bilo neuobičajeno za vladare.
- Cezarova ljubavnica Servilija, majka Bruta, navodno ga je pokušala upozoriti na zavjeru.
- Gladiusi, kratki mačevi, korišćeni su kao oružje za izvršenje atentata na Cezara.
- Ironično, Cezar je ukinuo mnoge reforme koje su kasnije njegovi nasljednici održali i proširili.
- Nakon atentata, Senat je proglasio Cezara bogom, uzdignuvši ga na rang nebeskog bića.