Venera je druga planeta od Sunca i često je nazivaju „sestrinskom planetom Zemlje“ zbog sličnosti u veličini i građi. Međutim, uslovi na njenoj površini su krajnje neprijateljski za život. Ova planeta fascinira naučnike i zaljubljenike u astronomiju još od antičkih vremena, a njena svjetlost lako se uočava na noćnom nebu.
Zanimljive činjenice
- Venera je druga planeta od Sunca i nalazi se na prosječnoj udaljenosti od oko 108 miliona kilometara od njega.
- Po veličini i sastavu najsličnija je Zemlji, zbog čega se često naziva „Zemljina sestra“.
- Za razliku od većine planeta, Venera se okreće u suprotnom smjeru – tzv. retrogradna rotacija, što znači da Sunce na Veneri izlazi na zapadu, a zalazi na istoku.
- Dan na Veneri duži je od godine – rotacija oko ose traje oko 243 Zemljina dana, dok joj je godina duga 225 dana.
- Atmosfera Venere izuzetno je gusta i sastavljena uglavnom od ugljen-dioksida, sa oblacima sumporne kiseline, što stvara snažan efekat staklene bašte.
- Površinska temperatura dostiže i do 470°C, što je čini najtoplijom planetom u Sunčevom sistemu, iako nije najbliža Suncu.
- Pritisak na površini Venere je oko 92 puta veći od zemaljskog – sličan pritisku 900 metara ispod morske površine.
- Venera nema nijedan prirodni satelit, kao ni prstenove, za razliku od mnogih drugih planeta.
- Najsjajnija je planeta na nebu i često se naziva „Zornjača“ ili „Večernja zvijezda“, u zavisnosti od doba dana kada je vidljiva.
- Prva letjelica koja je sletjela na Veneru bila je sovjetska Venera 7, 1970. godine – i to je bilo prvo uspješno slijetanje na drugu planetu.
- Usljed ekstremnih uslova, svaka sonda na Veneri izdržala je samo nekoliko desetina minuta prije nego što bi otkazala zbog pritiska i temperature.
- Na površini Venere nalaze se vulkani, visoravni i ravnice, ali nema tečne vode niti znakova života kakve poznajemo.
- Postoji mogućnost postojanja mikroorganizama u gornjim slojevima atmosfere, gdje su uslovi znatno blaži – ovo je predmet naučnih debata.
- Venera nema globalno magnetno polje, što je još uvijek predmet istraživanja među astronomima i planetarnim fizičarima.
- Misije kao što su NASA-in Magellan i evropska Venus Express pružile su detaljne informacije o njenoj površini i atmosferi tokom 20. i 21. vijeka.