15 činjenica o Vojnoj Krajini

Vojna Krajina
Mapa Vojne Krajine. Izvor ilustracije - Wikipedia

Vojna Krajina bila je jedinstvena vojno-upravna teritorija Habzburške monarhije, stvorena kao odbrambeni pojas protiv Osmanskog carstva. Kroz više od tri vijeka postojanja, oblikovala je život, kulturu i identitet naroda na prostorima današnje Hrvatske, Srbije, Mađarske i Rumunije.

Zanimljive činjenice

  1. Vojna Krajina je nastala kao odbrambeni pojas Habzburške monarhije protiv Osmanskog carstva – formiranje Krajine počelo je još krajem XV vijeka, kao reakcija na stalne turske upade. Osnovna ideja bila je da se stvori vojni bedem duž granice između dvije carevine.
  2. Prvi koraci u njenom oblikovanju desili su se za vrijeme kralja Matije Korvina – on je 1469. osnovao vojnu kapetaniju Senj, po uzoru na osmanske kapetanije u Bosni. Ovaj čin smatra se početkom formiranja Vojne Krajine.
  3. U Vojnu Krajinu naseljavani su uglavnom Srbi iz pograničnih turskih krajeva – ti doseljenici, poznati kao krajišnici, dobijali su zemlju na slobodno korištenje, uz obavezu da brane granicu i učestvuju u ratovima protiv Osmanlija.
  4. Krajina se prostirala na impresivnih 1.750 kilometara granice – obuhvatala je područje od zaleđa Jadranskog mora pa sve do Karpata, što ju je činilo jednim od najvećih vojno-organizovanih pojaseva u Evropi.
  5. Prva organizovana podjela izvršena je sredinom XVI vijeka – Ivan Lenković, senjski kapetan i zapovjednik uskoka, podijelio je Krajinu na Hrvatsku i Slavonsku, kako bi se efikasnije branile granice prema Kranjskoj i Štajerskoj.
  6. Središte hrvatske odbrane postao je Karlovac – grad je osnovan 1579. godine, a ubrzo je postao simbol i centar tzv. Karlovačkog generalata, jednog od najvažnijih dijelova Krajine.
  7. Krajišnici su imali posebne povlastice i samoupravu – nisu bili kmetovi, već slobodni ratnici koji su birali svoje vođe – vojvode i knezove. Njihova zemlja nije pripadala vlastelinu, već su je koristili kao nagradu za vojnu službu.
  8. Vojna Krajina bila je direktno podređena bečkom dvoru – od 1627. godine izuzeta je iz nadležnosti Hrvatskog sabora i stavljena pod vojnu upravu Habzburške monarhije.
  9. Nakon poraza Osmanlija kod Beča 1683. godine, Krajina je izgubila svoju prvobitnu svrhu – iako je osmanska prijetnja prestala, Krajina nije ukinuta; naprotiv, njene teritorije su proširene i reorganizovane.
  10. Krajina je obuhvatala dijelove današnje Hrvatske, Srbije, Mađarske i Rumunije – tokom XVIII vijeka postojale su brojne sekcije poput Banatske, Slavonske, Potiske, Pomoriške, Posavske i Tiseljske vojne krajine.
  11. Karlovački i Varaždinski generalat bili su najpoznatiji dijelovi sistema – prvi je obuhvatao Liku, Otočac, Ogulin i Slunj, dok je drugi obuhvatao krajeve oko Križevaca i Đurđevca.
  12. Krajina je bila pravi vojni sistem – „gigantska kasarna na otvorenom“ – tokom XVIII vijeka uvedena je stroga vojna hijerarhija, a njemački jezik postao je obavezan u administraciji, vojsci i školama.
  13. Krajišnici su ratovali širom Evrope – u Ratu za austrijsko nasljeđe (1740–1748) istakli su se na frontovima u Njemačkoj, Italiji i Flandriji, postavši poznati po taktici „malog rata“.
  14. Krajina je postojala više od tri vijeka – od svojih početaka u XV vijeku pa do konačnog ukidanja 1881. godine, predstavljala je stub habzburške vojne politike na jugoistočnoj granici.
  15. Nasljeđe Vojne Krajine vidljivo je i danas – mnogi gradovi i naselja u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini svoje korijene i naziv duguju krajiškoj organizaciji i njenim naseljenicima.

Kviz o zanimljivim činjenicama

Generic selectors
Exact matches only
Search in title
Search in content
Post Type Selectors
Zanimljive Činjenice
Privacy Overview

This website uses cookies so that we can provide you with the best user experience possible. Cookie information is stored in your browser and performs functions such as recognising you when you return to our website and helping our team to understand which sections of the website you find most interesting and useful.