Vojna Krajina bila je jedinstvena vojno-upravna teritorija Habzburške monarhije, stvorena kao odbrambeni pojas protiv Osmanskog carstva. Kroz više od tri vijeka postojanja, oblikovala je život, kulturu i identitet naroda na prostorima današnje Hrvatske, Srbije, Mađarske i Rumunije.
Zanimljive činjenice
- Vojna Krajina je nastala kao odbrambeni pojas Habzburške monarhije protiv Osmanskog carstva – formiranje Krajine počelo je još krajem XV vijeka, kao reakcija na stalne turske upade. Osnovna ideja bila je da se stvori vojni bedem duž granice između dvije carevine.
- Prvi koraci u njenom oblikovanju desili su se za vrijeme kralja Matije Korvina – on je 1469. osnovao vojnu kapetaniju Senj, po uzoru na osmanske kapetanije u Bosni. Ovaj čin smatra se početkom formiranja Vojne Krajine.
- U Vojnu Krajinu naseljavani su uglavnom Srbi iz pograničnih turskih krajeva – ti doseljenici, poznati kao krajišnici, dobijali su zemlju na slobodno korištenje, uz obavezu da brane granicu i učestvuju u ratovima protiv Osmanlija.
- Krajina se prostirala na impresivnih 1.750 kilometara granice – obuhvatala je područje od zaleđa Jadranskog mora pa sve do Karpata, što ju je činilo jednim od najvećih vojno-organizovanih pojaseva u Evropi.
- Prva organizovana podjela izvršena je sredinom XVI vijeka – Ivan Lenković, senjski kapetan i zapovjednik uskoka, podijelio je Krajinu na Hrvatsku i Slavonsku, kako bi se efikasnije branile granice prema Kranjskoj i Štajerskoj.
- Središte hrvatske odbrane postao je Karlovac – grad je osnovan 1579. godine, a ubrzo je postao simbol i centar tzv. Karlovačkog generalata, jednog od najvažnijih dijelova Krajine.
- Krajišnici su imali posebne povlastice i samoupravu – nisu bili kmetovi, već slobodni ratnici koji su birali svoje vođe – vojvode i knezove. Njihova zemlja nije pripadala vlastelinu, već su je koristili kao nagradu za vojnu službu.
- Vojna Krajina bila je direktno podređena bečkom dvoru – od 1627. godine izuzeta je iz nadležnosti Hrvatskog sabora i stavljena pod vojnu upravu Habzburške monarhije.
- Nakon poraza Osmanlija kod Beča 1683. godine, Krajina je izgubila svoju prvobitnu svrhu – iako je osmanska prijetnja prestala, Krajina nije ukinuta; naprotiv, njene teritorije su proširene i reorganizovane.
- Krajina je obuhvatala dijelove današnje Hrvatske, Srbije, Mađarske i Rumunije – tokom XVIII vijeka postojale su brojne sekcije poput Banatske, Slavonske, Potiske, Pomoriške, Posavske i Tiseljske vojne krajine.
- Karlovački i Varaždinski generalat bili su najpoznatiji dijelovi sistema – prvi je obuhvatao Liku, Otočac, Ogulin i Slunj, dok je drugi obuhvatao krajeve oko Križevaca i Đurđevca.
- Krajina je bila pravi vojni sistem – „gigantska kasarna na otvorenom“ – tokom XVIII vijeka uvedena je stroga vojna hijerarhija, a njemački jezik postao je obavezan u administraciji, vojsci i školama.
- Krajišnici su ratovali širom Evrope – u Ratu za austrijsko nasljeđe (1740–1748) istakli su se na frontovima u Njemačkoj, Italiji i Flandriji, postavši poznati po taktici „malog rata“.
- Krajina je postojala više od tri vijeka – od svojih početaka u XV vijeku pa do konačnog ukidanja 1881. godine, predstavljala je stub habzburške vojne politike na jugoistočnoj granici.
- Nasljeđe Vojne Krajine vidljivo je i danas – mnogi gradovi i naselja u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini svoje korijene i naziv duguju krajiškoj organizaciji i njenim naseljenicima.