Vidre su radoznale, razigrane i nevjerovatno prilagodljive životinje koje žive uz obale rijeka, jezera i mora širom svijeta. Njihovo ponašanje, inteligencija i društvena priroda čine ih jednom od najfascinantnijih vrsta u životinjskom carstvu.
Zanimljive činjenice
- Vidre pripadaju porodici kuna (Mustelidae), kojoj pripadaju i jazavci, tvorovi i lasice, a prepoznatljive su po izduženom tijelu, kratkim nogama i debelom repu.
- Postoji 13 poznatih vrsta vidri koje su rasprostranjene širom svijeta, od Sjeverne Amerike do jugoistočne Azije, ali su mnoge od njih danas ugrožene.
- Vidre veći dio života provode u vodi, a neke vrste, poput morskih vidri, gotovo nikada ne izlaze na kopno.
- One su izuzetno inteligentne – koriste kamenčiće kao alate za razbijanje školjki, što je rijetka osobina u životinjskom svijetu.
- Morske vidre često spavaju plutajući na leđima, držeći se za druge vidre kako ih struja ne bi odnijela – ova slika ih je učinila veoma popularnim na internetu.
- Njihovo krzno je najgušće u životinjskom carstvu – ima čak do milion dlaka po kvadratnom centimetru, što ih štiti od hladnoće.
- Vidre su mesožderi i hrane se ribom, rakovima, školjkama, pa čak i manjim sisarima ili pticama ako im se ukaže prilika.
- Vrlo su razigrane – često se mogu vidjeti kako klize niz blatnjave padine, igraju se u vodi ili međusobno jure, što pomaže razvoju njihovih vještina lova i snalaženja.
- Žive u porodičnim grupama i pokazuju izraženu brigu za mladunce; majke nose bebe na stomaku i paze na njih gotovo neprekidno.
- Vidre imaju specijalizovane nosnice i uši koje se automatski zatvaraju prilikom zarona, što im omogućava efikasno ronjenje.
- U divljini, životni vijek vidri varira – od 8 do 12 godina, dok u zatočeništvu mogu živjeti i preko 20 godina.
- Vidre su važan indikator zdravog ekosistema – njihovo prisustvo govori o kvalitetu vode i biološkoj ravnoteži u prirodi.
- U mnogim kulturama, vidre simbolizuju sreću, radoznalost i igru, a u keltskoj mitologiji bile su čuvari rijeka.
- Nekada su bile ozbiljno ugrožene zbog lova radi krzna i zagađenja voda, ali se brojnost nekih populacija danas oporavlja zahvaljujući zaštitnim zakonima.
- U Srbiji i Hrvatskoj obitava euroazijska vidra (Lutra lutra), koja je zakonom zaštićena vrsta – najčešće se sreće uz čiste rijeke poput Drine, Save, Dunava, Neretve i Mrežnice. Prema procjenama, u Srbiji ih ima između 500 i 800 jedinki, dok je u Hrvatskoj populacija nešto stabilnija, s oko 1.200 do 1.500 jedinki.
.