Misterija Djatlovljevog prolaza jedna je od najintrigantnijih nerazjašnjenih tragedija u istoriji. U januaru 1959. godine, devet iskusnih planinara izgubilo je život pod neobjašnjivim okolnostima na planini Ural u tadašnjem Sovjetskom Savezu. Evo 15 zanimljivih činjenica o ovom misterioznom događaju.
Zanimljive činjenice
- Ekspediciju je predvodio Igor Djatlov, po kome je prolaz kasnije i dobio ime.
- Grupu je činilo devet studenata i diplomaca Uralskog politehničkog instituta, koji su planirali uspon na planinu Otorten.
- Planinari su bili iskusni i dobro opremljeni, ali su iz nepoznatih razloga napustili šator tokom noći, polugoli i bosi.
- Njihova tela su pronađena na različitim mestima – neka blizu šatora, a druga na udaljenosti od nekoliko stotina metara do kilometar i po.
- Uzrok smrti kod pojedinih članova bio je hipotermija, dok su drugi imali teške povrede, uključujući frakture lobanje i rebara, ali bez spoljašnjih rana.
- Kod jedne žrtve, Ljudmile Dubinine, nedostajao je jezik, što je doprinelo teorijama zavere.
- Nije bilo tragova borbe niti znakova da je neko pokušao da se brani.
- Šator grupe je bio isečen iznutra, što sugeriše da su pokušali da pobegnu u panici.
- Na nekim telima su pronađeni tragov radioaktivnosti, što je podstaklo spekulacije o vojnoj eksperimentalnoj aktivnosti.
- Sovjetske vlasti su ubrzo zatvorile istragu, a zvaničan zaključak bio je da je „nepoznata prirodna sila“ odgovorna za smrt planinara.
- Teorije o uzroku tragedije uključuju lavinu, tajne vojne testove, infrasonični talas, napad autohtonog plemena Mansi i čak vanzemaljce.
- Jedna od popularnih teorija kaže da su planinari pobegli od naglog udara vetra koji je izazvao infrasonične talase, što može dovesti do panike i dezorijentacije.
- Godine 2020. nova ruska istraga došla je do zaključka da su lavina i loši vremenski uslovi verovatno doveli do tragedije, ali mnogi istraživači i dalje nisu zadovoljni tim objašnjenjem.
- Misterija Djatlovljevog prolaza i danas fascinira istraživače i teoretičare zavere širom sveta, a slučaj ostaje jedan od najpoznatijih u istoriji planinarstva.