Lubenica nije samo voće koje vežemo za ljeto, već i biljka bogate istorije, nevjerovatnih osobina i zdravstvenih koristi. Iako je mnogi smatraju običnim sezonskim zadovoljstvom, lubenica krije mnogo više nego što se vidi na prvi pogled.
Zanimljive činjenice
- Jedna prosječna lubenica sadrži čak 92% vode, što je čini idealnim prirodnim izvorom hidratacije u vrelim ljetnim danima. Zbog toga se često naziva i „prirodnim pićem“.
- Potiče iz Afrike, tačnije iz regije današnjeg Sudana, gdje se uzgajala još prije više od 5.000 godina. Prvi pisani tragovi o lubenici nalaze se na egipatskim hijeroglifima.
- Na svijetu danas postoji više od 1.200 različitih sorti lubenica, koje se razlikuju po boji kore, pulpe, veličini i ukusu. Osim klasičnih crvenih, postoje i lubenice sa žutom, narandžastom, pa čak i bijelom unutrašnjosti.
- Iako je često svrstavamo među voće, botanički lubenica pripada porodici tikvi (Cucurbitaceae), zajedno sa tikvicama, bundevama i krastavcima.
- U mnogim azijskim kulturama, posebno u Kini i Japanu, lubenica ima simbolično značenje. Smatra se znakom sreće, obilja i zdravlja, te se često poklanja u posebnim prilikama.
- Ne samo pulpa – svi dijelovi lubenice su jestivi. Kora se koristi za pripremu slatka, turšije ili u kuvanim jelima, dok su sjemenke bogate proteinima, zdravim mastima i cinkom.
- Rekord za najveću lubenicu na svijetu drži primjerak iz SAD-a, uzgojen 2013. godine, koji je težio nevjerovatnih 159 kilograma!
- Osim što je ukusna, lubenica ima pozitivan efekat na zdravlje. Sadrži citrulin, aminokiselinu koja pomaže u snižavanju krvnog pritiska i poboljšava cirkulaciju.
- Još u antičkom Rimu, lubenica se čuvala u bunarima kako bi se rashladila. Rimljani su je koristili kao prirodan način osvježenja tokom ljetnih vrućina.
- Sjemenke lubenice se širom svijeta koriste kao grickalice – naročito u azijskim zemljama. Prže se, sole i konzumiraju slično kao sjemenke bundeve ili suncokreta.
- U Japanu, uzgajivači prave lubenice u obliku kocke. One se stavljaju u posebne kalupe dok rastu, kako bi bile lakše za skladištenje i transport, iako su cjenovno skuplje i manje slatke.
- Likopen, snažan antioksidans koji se nalazi u paradajzu, prisutan je i u lubenici – naročito u crvenim sortama. On štiti ćelije od oštećenja i doprinosi zdravlju srca.
- Kora lubenice ne završava uvijek u kanti. U kuhinjama Indije i Balkana, koristi se za pripremu džemova, slatka ili salata.
- Lubenica ima i svoj dan! 3. avgusta obilježava se Nacionalni dan lubenice u Sjedinjenim Američkim Državama, kao proslava njenog osvježavajućeg ukusa i koristi za zdravlje.
- Neke sorte lubenice, posebno starinske i lokalne, imaju bijelu ili blijedoružičastu pulpu. Iako su vizuelno manje privlačne, često imaju neobičan, aromatičan ukus.