Divlji zapad predstavlja jedno od najromantičnijih i najuzbudljivijih poglavlja američke istorije. Iako je često idealizovan kroz filmove i knjige, pravi Divlji zapad bio je i surov i fascinantan – prostor susreta kultura, borbe za opstanak i stvaranja novih zajednica.
Zanimljive činjenice
- Period koji obuhvata „Divlji zapad“ najčešće se odnosi na drugu polovinu 19. vijeka, otprilike između 1865. i 1895. godine, nakon završetka Američkog građanskog rata.
- Kauboji nisu bili samo Amerikanci evropskog porijekla – oko 25% kauboja bili su Afroamerikanci, a veliki broj činili su i Meksikanci i američki starosjedioci.
- Prava Divlja granica nalazila se zapadno od rijeke Misisipi, i predstavljala je područje stalnog sukoba između kolonizatora i domorodačkih plemena.
- Šerifi i rendžeri često su bili slabo plaćeni i nisu uvijek imali autoritet – mnoge zajednice su se same organizovale u naoružane grupe kako bi održale red.
- Najpoznatiji revolveraši Divljeg zapada bili su Bili Kid, Džesi Džejms, Dok Holidej i Vajat Erp, čije su priče često mješavina činjenica i legendi.
- Željeznica je igrala ključnu ulogu u širenju zapada – spajanje Atlantske i Pacifičke obale prugom 1869. godine bilo je prekretnica u razvoju SAD-a.
- Žene u Divljem zapadu bile su pionirke, učiteljice, vlasnice saloona, pa čak i revolverašice – poput legendarne Kalamiti Džejn i En Okli.
- Pijace stoke, poput onih u Dodge Cityju i Abileneu, bile su centralna mjesta okupljanja, a goniči stoke prelazili su stotine kilometara kroz opasna područja.
- Konflikti sa domorodačkim narodima bili su česta pojava, a masakri, pregovori i prisilna preseljenja obilježili su širenje američke teritorije.
- Divlji zapad nije bio stalno nasilan – iako su se oružani sukobi dešavali, većina svakodnevnog života odvijala se mirno, uz rad i trgovinu.
- Gradovi su se često pojavljivali „preko noći“, naročito tokom zlatne groznice, ali su isto tako brzo mogli postati gradovi duhova kada bi resursi presušili.
- Saloni su bili središta društvenog života, nudeći piće, igre na sreću, muziku i često – nevolje.
- Zlatna i srebrna groznica privukla je desetine hiljada ljudi ka Kaliforniji, Nevadi i Koloradu – u potrazi za bogatstvom i boljim životom.
- Prvi vesterni kao filmski žanr pojavili su se početkom 20. vijeka, doprinoseći mitologizaciji Divljeg zapada širom svijeta.
- Legende Divljeg zapada i danas žive kroz muzeje, istorijske rekonstrukcije, turističke gradove poput Tombstona, i nebrojene filmove i knjige.